Mammoth Rescue Mission: Nzou dzemusango dzisingaite dzakapukunyuka rufu nevarimi mushure mekunge dzatsika zvirimwa zvavo.

Mhuka dzakadzingwa nekutema matanda dzakanetsana nevarimi vekuIvory Coast. Vakanunurwa neInternational Fund for Animal Welfare. Rudzi rwuri mungozi yenzou dzomusango dzeAfrica (nzou dzinenge 100000 chete dzesango dzasara musango) dzakaparadza mapurazi nezvirimwa muIvory Coast, zvichiita kuti pave netyisidziro yekupfurwa nevarimi. Nzou dzinodzingwa munzvimbo dzadzo nekutema matanda nekuchera.

Nzou dzemusango dzinofarirwa nevanovhima zvisiri pamutemo nekuda kwekuwanda kuri kuita kutengeswa kwenyanga dzenzou zvisiri pamutemo kuChina. Dzadzingwa munzvimbo yadzinogara, nzou dzakaparadza mapurazi pedyo neDaloa, musha wevanhu 170.

Basa reWWF rakanga risiri nyore, sezvo nzou dzakaoma kwazvo kuronda mumasango akakomba. Kusiyana nenzou huru dzomusango, nzou dzomusango dzinogara bedzi mumasango ari pakati nepakati peAfrica, ayo ari kuzununguswa nehondo uye maindasitiri makuru. Pasinei nokurema kwematani mashanu, nzou hadzina kuchengeteka kunyange mumapaka enyika, sezvo vanovhima zvisiri pamutemo vari kushingaira mukutengeserana kusiri pamutemo kwenyanga dzenzou muChina.

Kuti nzou idzi dziponeswe, nyanzvi dzakadzironda musango riri pedyo neguta reDaloa ndokudziisa pasi nemiseve inonyevenutsa.

Nhengo yechikwata Neil Greenwood inoti: “Tiri kubata nemhuka ine ngozi. Idzi nzou dzakanyarara, unogona kukona chaiko wogumburwa pairi, uye kukuvadzwa norufu zvichatevera.” Nzou dzinovanza pasi pechifukidziro chesango, dzinosvika mamita makumi matanhatu pakureba, hazviwanzoitiki kuvaona pedyo.

Kana dzangobatwa, nzou dzinotorwa mamaira mazana maviri nemakumi mashanu (250 km) kuenda kuAzagni National Park. Vaponesi vaifanira kutora masaha nemapiki kuti vacheke mumatenhere, uyewo marita maviri emvura yokuwachisa kuti vaendese nzou dzakarara kukaravhani. Vakabva vasimudzwa necrane hombe vachikwira murori.

Vashandi veInternational Fund for Animal Welfare (IFAW) vaifanira kushandisa crane nebhokisi hombe raimuka nzou, pamwe chete nemalita maviri emvura yekuwachisa kuti zvifambe.

Mutezo weboka Dr. Andre Uys anoti: “Hazvibviri kubata nzou nenzira yechinyakare, somusango.” Kazhinji vanunuri vanoshandisa zvikopokopo, asi vakazodziviswa nesango reAfrica. "Kureba kwesango remhandara rinosvika 60 metres kureba, izvo zvinoita kuti zvisakwanise kubhururuka neherikoputa. Richava basa rakaoma zvikuru.”

Pakazara, sangano rinoronga kuchengetedza nzou dzinenge gumi nembiri, dzinozoendeswa kuAzagni National Park uye dzakashongedzerwa neGPS makora ekutevera mafambiro.

Zviremera zveCôte d'Ivoire zvakatendeukira kusangano nokuda kwebetsero kudzivisa kufa kwenzou.

Mukuru weIFAW, Celine Sissler-Benvenue anoti: “Nzou chiratidzo chenyika yeCôte d'Ivoire. Naizvozvo, pakukumbirwa kwehurumende, vagari vomunzvimbomo vakaratidza kushivirira, vachivabvumira kuwana imwe nzira yohunhu yokupfura.  

"Mushure mekuongorora mhinduro dzese, takafunga kuendesa nzou kunzvimbo yakachengetedzeka." “Kana tichida kuchengetedza nzou idzi dziri munjodzi, tinofanira kuita chiito iko zvino munguva yekusanaya kwemvura. Iri basa rekununura rinogadzirisa dambudziko rakakura rekuchengetedza uye rinobatsira kuchengetedzeka uye kugara zvakanaka kwevanhu nemhuka. "

Huwandu hwenzou dzemusango hazvigoneke kumisa chaizvo, nekuti mhuka dzinogara dzakaparadzana. Pane kudaro, masayendisiti anoyera huwandu hwemarara munharaunda imwe neimwe.

Sangano iri hakasi kekutanga kubviswa kwenzou. Muna 2009, IFAW yakabvisa nzou makumi masere nenhatu dzakabatwa mukurwisana kunouraya kwevanhu nenzou kuMalawi. Nzou padzinofambiswa, dzinomuka dziri mumidziyo yadzo kana mushonga wekunyaradza wapera.

Mukuru weIFAW, Celine Sissler-Benvenue anoti: “Kana tichida kuponesa nzou idzi dziri mungozi yokutsakatika, tinofanira kuita chimwe chinhu iye zvino mumwaka wokusanaya kwemvura.” Sangano rinobatsira rinokurudzira mipiro yekubatsira nebasa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Leave a Reply