Kazhinji, pakuedza kubata nemusoro ruzivo rutsva, tinofunga kuti basa rakawanda ratinoisa mukati, zviri nani mugumisiro uchava. Zvisinei, zvinonyatsodiwa kuti pave nemugumisiro wakanaka kusaita chinhu nguva nenguva. Chaizvoizvo! Ingodzima mwenje, gara kumashure uye unakirwe 10-15 maminetsi ekuzorora. Uchawana kuti kurangarira kwako mashoko awachangobva kudzidza kuri nani zvikuru kupfuura kudai wakanga uchiedza kushandisa chitsama chipfupi ichocho chenguva zvinobudirira zvikuru.
Zvechokwadi, izvi hazvirevi kuti unofanira kupedza nguva shoma uchiyeuka ruzivo, asi tsvakurudzo inoratidza kuti unofanira kuedza "kupindira kuduku" panguva yekuzorora - uchidzivisa nemaune chero zviitiko zvinogona kukanganisa maitiro akaoma ekugadzirisa ndangariro. Hapana chikonzero chekuita bhizinesi, tarisa e-mail kana kupururudza kuburikidza nekudya pasocial network. Ipa huropi hwako mukana wekuti utangezve zvachose pasina zvinokanganisa.
Zvinoita senge nzira yakakwana yemnemonic yevadzidzi, asi kuwanikwa uku kunogonawo kuunza zororo kune vanhu vane amnesia uye mamwe marudzi edementia, ichipa nzira nyowani dzekusunungura zvakavanzika, zvisingazivikanwe kudzidza uye kugona ndangariro.
Zvakanakira kuzorora kwakanyarara kwekuyeuka ruzivo zvakatanga kunyorwa muna 1900 neGerman nyanzvi yezvepfungwa Georg Elias Müller nemudzidzi wake Alfons Pilzecker. Mune imwe yemisangano yavo yekubatanidza ndangariro, Müller naPilzecker vakatanga vakumbira vatori vechikamu vavo kuti vadzidze runyoro rwemashoko asina maturo. Pashure penguva pfupi yokudzidzira nomusoro, hafu yeboka yakapiwa nokukurumidza ndaza yechipiri, nepo vamwe vose vakapiwa zororo remaminiti matanhatu vasati vapfuurira.
Paakaedzwa awa nehafu gare gare, mapoka maviri aya akaratidza migumisiro yakasiyana zvinoshamisa. Vatori vechikamu vakapihwa zororo vakarangarira ingangoita 50% yerunyorwa rwavo, zvichienzaniswa neavhareji ye28% yeboka iro rakanga risina nguva yekuzorora nekugadzirisa patsva. Migumisiro iyi yakaratidza kuti mushure mekudzidza ruzivo rutsva, ndangariro dzedu dzinonyanya kusimba, zvichiita kuti zvive nyore kukanganisa kubva kune ruzivo rutsva.
Kunyange zvazvo vamwe vatsvakurudzi vakamboongororazve kuwanikwa uku, kwakanga kusati kwasvika kutanga kwe2000s apo zvakawanda zvaizivikanwa pamusoro pemikana yekuyeuka nekuda kwekutsvakurudza kwepasi kwakaitwa naSergio Della Sala weYunivhesiti yeEdinburgh naNelson Cowan weYunivhesiti yeMissouri.
Vatsvakurudzi vaifarira kuona kana nzira iyi yaigona kuvandudza ndangariro dzevanhu vakatambura kukuvara kwetsinga, zvakadai sesitiroko. Zvakafanana nekudzidza kwaMueller naPilzeker, vakapa vatori vechikamu mazita emazwi gumi nemashanu uye vakaaedza mushure memaminitsi gumi. Vamwe vevatori vechikamu mushure mekuziva mazwi vakapihwa miyedzo yekuziva; vamwe vatori vechikamu vakakumbirwa kuti varare muimba ine rima, asi kuti vasakotsira.
Migumisiro yacho yaishamisa. Kunyange zvazvo nzira yacho isina kubatsira varwere vaviri vakanyanya kuoma amnesic, vamwe vakakwanisa kuyeuka katatu mazwi akawanda semazuva ose - kusvika ku49% panzvimbo yekare 14% - inenge sevanhu vane hutano vasina kukanganisa kwetsinga.
Migumisiro yezvidzidzo zvinotevera zvakatonyanya kushamisa. Vatori vechikamu vakakumbirwa kuti vateerere nyaya uye vapindure mibvunzo inechekuita mushure meawa. Vatori vechikamu vasina kuwana mukana wekuzorora vakakwanisa kuyeuka chete 7% yechokwadi kubva munyaya yacho; avo vakazorora vakarangarira kusvika 79%.
Della Sala uye aimbove mudzidzi weCowan's paHeriot-Watt University vakaita zvidzidzo zvakati wandei zvakasimbisa zvakawanikwa kare. Zvakazoitika kuti idzi nguva pfupi dzekuzorora dzinogona zvakare kunatsiridza ndangariro dzedu dzepamhepo - semuenzaniso, dzakabatsira vatori vechikamu kurangarira nzvimbo yenzvimbo dzakasiyana siyana munzvimbo yechokwadi chaiyo. Zvakakosha, bhenefiti iyi inoenderera vhiki mushure mekutanga kudzidziswa dambudziko uye inoratidzika kubatsira vadiki nevakuru zvakafanana.
Muchiitiko chega chega, vatsvakurudzi vakangokumbira vatori vechikamu kuti vagare muimba yega, ine rima, isina nharembozha kana zvimwe zvinokanganisa zvakadaro. “Hatina kuvapa mirayiridzo yakananga pamusoro pezvavaifanira kuita kana kuti zvavasingafaniri kuita pavanenge vari pazororo,” anodaro Dewar. "Asi mibvunzo yakapedzwa pakupera kweyedzo yedu inoratidza kuti vanhu vazhinji vanongorega pfungwa dzavo dzichizorora."
Zvisinei, kuti mugumisiro wokuzorora ushande, hatifaniri kuzvinetsa timene nemifungo isina kufanira. Semuenzaniso, mune imwe ongororo, vatori vechikamu vakakumbirwa kuti vafungidzire chiitiko chakapfuura kana chemunguva yemberi panguva yekuzorora kwavo, izvo zvakaita sekuderedza kurangarira kwavo zvinhu zvichangodzidzwa.
Zvinogoneka kuti huropi huri kushandisa chero nguva inogona kuderera kuti isimbise iyo data iyo ichangobva kudzidza, uye kuderedza kuwedzera kukurudzira panguva ino kunogona kuita kuti hurongwa uhu huve nyore. Sezviri pachena, kukuvadzwa kwetsinga kunogona kuita kuti huropi hunyanya kuve munjodzi yekupindira mushure mekudzidza ruzivo rutsva, saka nzira yekutyora yave yakanyanya kushanda kune vakapona sitiroko uye vanhu vane chirwere cheAlzheimer.
Vatsvaguri vanobvuma kuti kutora zororo kuti vadzidze ruzivo rutsva kunogona kubatsira vanhu vese vakakuvadzwa tsinga uye vanongoda kuyeuka zvikamu zvakakura zveruzivo.
Muzera rekuremerwa neruzivo, zvakakosha kuti tiyeuke kuti mafoni edu handiwo ega chinhu chinoda kubhadharwa nguva nenguva. Pfungwa dzedu dzinoshanda zvakafanana.