Zororo rakanaka. Isu tinofara patinozvironga, uye zororo racho pacharo rinoderedza dambudziko rekuora mwoyo uye chirwere chemoyo. Kudzokera kubasa mushure mezororo, takagadzirira kubudirira kutsva uye tizere nemazano matsva.
Asi vamwe vose vanofanira kugara kwenguva yakareba sei? Uye zvinogoneka here kushandisa pfungwa yehupfumi inonzi "bliss point" kuona urefu hwakakodzera hwezororo, ingave pati muVegas kana kufamba mumakomo?
Hakuna zvinhu zvakawanda zvakanaka here?
Pfungwa ye "nzvimbo yemufaro" ine zvirevo zviviri zvakasiyana asi zvinoenderana.
Muindasitiri yezvekudya, izvi zvinoreva huwandu hwakakwana hwemunyu, shuga nemafuta izvo zvinoita kuti chikafu chive chinonaka zvekuti vatengi vanoda kuzvitenga zvakare uye zvakare.
Asi zvakare ipfungwa yehupfumi, iyo inoreva mwero wekushandiswa kwatinonyanya kugutsikana; chikwiriso chepamusoro chinodarika chero kumwe kushandiswa kunoita kuti tisagutsikane.
Semuenzaniso, zvinonaka zvakasiyana mukudya zvinogona kuremedza uropi, zvichidzikamisa chishuwo chedu chekudya zvakanyanya, izvo zvinonzi "sensory-specific satiety." Mumwe muenzaniso: kuteerera nziyo dzaunofarira kunowanzochinja mabatiro anoita uropi hwedu kwadziri, uye tinorega kudzifarira.
Saka izvi zvinoshanda sei nemazororo? Vazhinji vedu tinoziva manzwiro iwayo patinenge tagadzirira kuenda kumba, kunyange kana tichiri kuva nenguva yakanaka. Zvinogoneka here kuti kunyangwe tichizorora pamhenderekedzo yegungwa kana kutsvaga nzvimbo itsva dzinonakidza, tinogona kuguta nevamwe?
Izvo zvese nezve dopamine
Nyanzvi dzepfungwa dzinoratidza kuti chinokonzera dopamine, neurochemical inokonzera mafaro iyo inoburitswa muuropi mukupindura kune zvimwe zviito zvakakosha zvebiology sekudya uye bonde, pamwe nekukurudzira kwakadai semari, kubhejera kana rudo.
Dopamine inoita kuti tinzwe zvakanaka, uye maererano naPeter Wuust, purofesa weNeuroscience paYunivhesiti yeAarhus muDenmark, kuongorora nzvimbo itsva kwatiri, umo isu tinogadzirisa kumamiriro matsva netsika, zvinokonzera dopamine mazinga kuti awedzere.
Iyo yakanyanya kuoma chiitiko, anodaro, isu tinowedzera mukana wekunakidzwa nekuburitswa kwe dopamine. “Zvakadaro zvichakurumidza kukunetesa. Asi chiitiko chakasiyana uye chakaoma chichaita kuti ugare uchifarira, izvo zvinozononoka kusvika padanho remufaro. "
Mufaro mutsva
Hapana zvidzidzo zvakawanda panyaya iyi. Jeroen Naveen, mudzidzisi mukuru nomunzveri paUniversity of Applied Sciences muBreda muNetherlands, anotaura kuti kunzvera kuzhinji pamusoro pomufaro wezororo, kubatanidza wake amene, kwave kuchiitwa nzendo pfupi dzisingapfuuri mavhiki akati kuti.
Kupinda kwake kwevashanyi 481 muNetherlands, vazhinji vavo vakanga vari panzendo dzemazuva 17 kana kuti asingasviki, hakuna kuwana ufakazi hwenzvimbo yomufaro.
“Handifungi kuti vanhu vangasvika papfundo rokufara muzororo duku zvikuru,” anodaro Naveen. "Asi, zvinogona kuitika nzendo refu."
Pane dzidziso dzakawanda dzekuti sei zvinhu zvichiitika nenzira iyi. Uye chekutanga chazvo ndechekuti isu tinongobhowekana - sekunge patinoteerera nziyo pakudzokorora nguva dzose.
Imwe yakaratidza kuti pakati pechikamu chimwe chete muzvitatu uye zvishoma zvishoma kupfuura hafu yemufaro wedu pazororo unobva mukunzwa kutsva uye kubva mumuitiro. Panzendo refu, tine nguva yakawanda yekujaira zvinokurudzira zvakatipoteredza, kunyanya kana tikagara panzvimbo imwe chete tichiita zvinhu zvakafanana, sepanzvimbo yekutandarira.
Kuti udzivise kunzwa uku kwekufinhwa, unogona kungoyedza kusiyanisa zororo rako zvakanyanya sezvaunokwanisa. “Unogona zvakare kunakidzwa nemavhiki mashoma ezororo risingapindiki kana uine mari nemukana wekuita mabasa akasiyana,” anodaro Naveen.
Nguva yekuzorora inokosha
Maererano ne, rakabudiswa muJournal of Happiness Research, kuti tinofara sei patinozorora zvinoenderana nokuti tine kuzvitonga here mumabasa edu. Chidzidzo chacho chakawana kuti kune nzira dzakawanda dzekunakidzwa nenguva yekuzorora, kusanganisira kupedza mabasa anotinetsa uye anopa mikana yekudzidza, pamwe chete nemabasa ane chinangwa anozadza hupenyu hwedu nechimwe chinangwa, sekuzvipira.
“Mitambo yakasiyana-siyana inoita kuti vanhu vakasiyana vafare, saka mufaro unoratidzika kuva manzwiro chaiwoiwo emunhu oga,” anodaro Lief Van Boven, purofesa wepfungwa uye neuroscience paYunivhesiti yeColorado Boulder.
Anotenda kuti rudzi rwekuita runogona kugadzirisa pfungwa yekufara, uye anocherechedza kuti zvakakosha kufunga nezvesimba repfungwa uye remuviri rinodiwa kuti riite. Mamwe mabasa anonetesa vanhu vazhinji, sekufamba mumakomo. Vamwe, semapati ane ruzha, zvose zviri zviviri zvinonetesa mupfungwa nomumuviri. Van Boven anoti panguva yezororo rakadaro rekupedza simba, nzvimbo yekufara inogona kusvika nekukurumidza.
"Asi kunewo misiyano yakawanda yemunhu yekufunga nezvayo," anodaro Ad Wingerhotz, purofesa wezvepfungwa dzekiriniki paTilburg University kuNetherlands. Anoti vamwe vanhu vanogona kuwana zviitiko zvekunze zvinopa simba uye nguva yegungwa inonetesa, uye zvinopesana.
“Nokuita zvinoenderana nezvatinoda uye kuita kuti titadze kuita zvinotipedza simba, tinogona kunonoka kusvika padanho remufaro,” anodaro. Asi hapana zvidzidzo zvati zvaitwa kuyedza kana iyi hypothesis ndeyechokwadi.
Nzvimbo yakakodzera
Chimwe chinhu chinokosha chingava mhoteredzo inoitirwa zororo racho. Semuenzaniso, kuongorora maguta matsva kunogona kuva chiitiko chitsva chinonakidza, asi mhomho uye ruzha zvinogona kukonzera kushushikana kwemuviri uye manzwiro uye kufunganya.
Jessica de Bloom, mumwe mutsvakurudzi wepaYunivhesiti yeTampere neGroningen muFinland neNetherlands anoti: “Kukurudzira kunogara kuchiitika mumaguta kunogona kuremedza pfungwa dzedu zvoita kuti tizvidye mwoyo. "Izvi zvinoshandawo kana tichifanira kujairana netsika itsva, yatisina kujaira."
“Nenzira iyi, uchasvika pakufara nekukasira munzvimbo yemudhorobha pane zvakasikwa, izvo zvatinoziva kuti zvinogona kuvandudza hutano hwepfungwa,” anodaro.
Asi kunyange munyaya iyi, kusiyana kwemunhu kunokosha. Colin Ellard, purofesa wecognitive neuroscience paUniversity of Waterloo muCanada, anoti kunyange zvazvo vamwe vanhu vangawana nharaunda yomumaguta ichinetesa, vamwe vanogona kuifarira zvechokwadi. Anoti vagari vemuguta, semuenzaniso, vanogona kunzwa vakasununguka kana vakazorora muguta, sezvo ongororo dzinoratidza kuti vanhu vanofarira zvinhu zvavanoziva.
Ellard anoti zvinokwanisika kuti vanoda zvemumadhorobha vanongogara vachinetsekana sezvinoita vamwe vese, asi havazvizive nekuti vajaira kunetsa. “Chero zvazvingava, ndinotenda kuti kusvika pakufara kunoenderanawo nehunhu hwevanhu,” anodaro.
Ziva iwe pachako
Muchidzidzo, kune nzira dzakawanda dzekunonoka kusvika panzvimbo yemufaro. Kuronga kwauchaenda, zvauchaita uye nani ndiyo kiyi yekuwana yako yekufara.
Ondrej Mitas, muongorori wemanzwiro paYunivhesiti yeBreda, anotenda kuti isu tese tisingazive tinogadzirisa kune yedu yekufara, tichisarudza mhando dzevaraidzo uye zviitiko zvatinofunga kuti tichanakidzwa uye nguva yatinoda kwavari.
Ichi ndicho chikonzero, munyaya yezororo remhuri neboka umo vanhu vazhinji vanotora chikamu, pfungwa yekufara inowanzosvika nokukurumidza. Panyaya yezororo rakadaro, hatingambokoshesi zvatinoda isu pachedu.
Asi maererano naMitas, kuzvitonga kwakarasika ikoko kunogona kuwanikwa zvakare nekuvaka hukama hwakasimba hwehukama nevamwe vako vemisasa, iyo inoratidzwa kuva yakakosha kufanotaura kwemufaro. Muchiitiko ichi, maererano naye, kusvika pakufara kunogona kunonoka.
Mitas anowedzera kuti dambudziko nderekuti vazhinji vedu tinoita setinogara tichifanotaura zvisizvo pamusoro pemufarwa weramangwana nekuti zvinoratidza kuti isu hatisi nyanzvi pakufanotaura kuti sarudzo dzichaita kuti tinzwe sei mune ramangwana.
"Zvinotora kufunga kwakawanda, kuyedzwa kwakawanda uye kukanganisa, kuti tizive kuti chii chinoita kuti tifare uye kwenguva yakareba sei - ndipo chete ndipo patinogona kuwana kiyi yekumisikidza pfungwa yekufara panguva yekuzorora."